NADRIPISARSTVO U SRBIJI PREDLOG ZA IZMENU KZ
- Zeljko Simic
- Mar 20
- 5 min read
UPRAVNOM ODBORU AKS - PRIGOVOR NA IZMENU TEKSTA PREDLOGA KOJA JE UČINJENA U POGLEDU PREDLOGA ZA IZMENU KZ – KD NADRIPISARSTVO IZ ČL. 342 KZ
Poštovani,
Ukoliko sam pravilno obavešten od strane više kolega koji su članovi UO AKS, onda je predmetni predlog od strane UO AKS jednoglasno prihvaćen i prosleđen Radnoj grupi itd. Koliko sam ja razumeo, to bi trebalo da znači da ga radna grupa prosto uvrsti u svoje akte (takvog kakav je) i da ga prosledi resornom ministarstvu, a ne da vrši izmene, dopune i devastiranje suštine preložene izmene k.d. nadripisarstvo?
Posebno ukazujem da nemam nikakav problem da većina odlučuje oko konačnog izgleda teksta predloga, jer i sam sam načinio više korekcija iscrpno razmišljajući o tome koja je verzija najbolja za advokaturu i koja verzija će najviše pogoditi nadripisare. Međutim, pristalica sam da se tačno zna tok stvari i ko o čemu odlučuje i da li neko ima pravo menjati odluku UO AKS na predočeni način i na štetu advokature? Tako poslednja verzija za koju smatram da je u interesu advokature i građana glasi :
Predlog 1 – Nadripisarstvo – Član 342. (adv. Simić Željko i adv. Đurić Marko)
Ko neovlašćeno pruži pravnu pomoć, oglašava ili nudi neovlašćeno pružanje pravne pomoći ili posreduje u pružanju pravne pomoći, kazniće se novčanom kaznom i zatvorom do tri godine.
Nasuprot tome, predlog koji sam video u aktima „Radne grupe AKS“ je sledeći :
Predlog 2 – Nadripisarstvo – Član 342. (AKS – Radna grupa)
(1) Ko se neovlašćeno bavi pružanjem pravne pomoći, neovlašćenim posredovanjem u pružanju pravne pomoći ili nudi neovlašćeno pružanje pravne pomoći kazniće se zatvorom do dve godine.
(2) Ako je delo iz stava 1. ovog člana izvršeno uz naknadu, učinilac će se kazniti novčanom kaznom i zatvorom do tri godine.
Komparativno obrazloženje zašto je Predlog 1. bolji od Predloga 2. :
Predlog 1. neuporedivo bolje i fundamentalno zahvata sve pojavne oblike, sve subjekte i sve saučesnike nezakonitog pružanja pravne pomoći i nadripisarstva. Pre svega, dovoljna je i samo jedna radnja neovlašćenog pružanja pravne pomoći (i to je najbitnija izmena) i time se „baviti“ (kao neka konstanca kroz vreme ili kroz broj pruženih pomoći) zamenjuje jednom jedinom radnjom – neovlašćeno pruženom pravnom pomoći. Predlog 2. ostavlja u životu jedan od najvećih problema i to je upravo dokazivanje „bavljenjem“ pružanjem pravne pomoći.Predlog 1. jasno definiše i da je inkriminisan svaki vid oglašavanja i nuđenja pravne pomoći koja je neovlašćena. Reč “oglašavanje” je jako bitna jer prosečan građanin će samo reč „nuđenje“ svatiti kao isključivo lični kontakt i direktno obraćanje, a ne oglašavanje i plasiranje ponude pravne pomoći širem i neodređenom broju lica preko raznih formi i nosača informacija itd.
Predlog 1. ne potencira reč „neovlašćeno“ višestruko, jer se podrazumeva da je inkriminisano neovlašćeno pružanje pravne pomoći, ali ostavlja prosečnom ciljanom subjektu shvatanje da je svako oglašavanje i nuđenje inkriminisano itd. Svi znamo da je jedan aspekt norme i preventivno dejstvo, te da treba na „čitaoca“ da ostavi utisak da ne treba da se bavi time što je naumio tj. da ne postane „učinilac“. Da li listovi – oglasi oglašavaju ovlašćeno ili ne? Zašto da im se ostavlja prostora za tumačenje da nešto smeju i da su registrovani za to?
Ovakvom formulacijom u predlogu 1. se i raznim sajtovima, oglasnicima (internet, pisanim, flajer kompanijama itd.) i svim formama i pojavnim oblicima na kojima se može naći neki tekst sa nuđenjem pravne pomoći, šalje odvračajuća poruka i mogućnost da protumače da ne smeju i ono što možda smeju. To ima svoju svrhu jer ako se napiše kao u predlogu 2. „neovlašćenim posredovanjem u pružanju …“ onda se implicira da postoji „ovlašćeno posredovanje“, a gde u Ustavu ili zakonu piše da neko uopšte može posredovati ili ako i piše zašto da MI advokati podsećamo sami na nešto što nam nije u interesu?
Posredovanje gledamo svuda oko nas i postoje na banderama ispisani pozivi određenim grupacijama da se jave i angažuju nekog advokata, a često nije u pitanju ni broj telefona advokata već osobe koju advokat angažuje da obavlja preliminarne razgovore sa potencijalnim klijentima, pa time ne može ni da se sankcioniše advokat. Ukoliko bude postojala mogućnost da se taj „prvi kontakt“ tj. lice inkriminiše, on će se moći odbraniti jedino ako dokaže ko stoji iza svega i pokaže „punomoć od advokata da može da posreduje u pružanju pravne pomoći“? Nešto moram ostaviti i između redova, pa se nadam da će se shvatiti jer ne želim da ciljanim nadripisarima i njihovim pomagačima dajem opcije.
Na kraju, ne vidim razloga da sami predlažemo blaže kažnjavanje za deo radnji izvršenja, što postoji u predlogu 2. Zašto predlog 2. posebnim stavom tretira ako je delo izvršeno uz „naknadu“? To je po mom shvatanju samo jedna otežavajuća okolnost i ako postoji činjenica protiv-pravno ostvarene imovinske koristi tako treba da bude i cenjena u sklopu otežavajućih okolnosti, a ne da umanjuje „opštu kaznu“ i kumulativnost novčane i kazne zatvora i za sve druge pojavne oblika koji se stalno pojavljuju. Zato i treba imati širu normu koja će duže vreme biti podobna da se sankcionišu svi postojeći i budući pojavni oblici itd.
Ako većina misli drugačije, onda možemo predložiti kod svakog dela u KZ da se decidno navede da ako je učinjeno uz „naknadu“ bude i kazna strožija? Pa npr. ako se siluje uz naknadu koju neko daje učiniocu i kazna da bude veća i ne kao otežavajuća okolnost već kao poseban stav k.d.? Ovo naravno ako želimo da uvećamo KZ za oko 300 stranica?
Nemajmo straha, biće predloga da se predlog 1. kao neosporivo povoljniji za advokaturu i za građanje izmeni na štetu i advokature i građana, ali ti predlozi ne treba da potiču od samih advokata? Nadam se samo da su motivi za učinjene prepravke u sferi dobrih namera i neostvarene želje da se „poboljša norma“ itd.
Sa navedenog, molim da se UO AKS i Radna grupa AKS opredele prema iznetom konačnom predlogu i da se precizira da li se prihvata predlog 1. ili predlog 2. i da se faktički još jednom UO AKS izjasni o tome koji predlog se podržava, jer ja nisam predložio ono što se našlo u aktima „Radne grupe AKS“. Ukoliko ponovo bude podržan moj predlog 1. onda on takav treba da bude i unet u akte i da ne trpi nikakve izmene.
Molim da me niko ne shvati pogrešno, jer dobro je poznato koliko energije godinama trošim u pravcu da se advokaturi pomogne. Jedino se nadam da ćemo prestati sami sebi da budemo neprijatelji i da će se uvesti neki red u naše funkcionisanje i hijererhiju odlučivanja i zalaganja za najbolji interes advokature i AKS.
Unapred zahvaljujem i srdačno Vas kolegijalno pozdravljam,
Željko B. Simić, advokat
Beograd, 09.05.2019. godine
Comments